Englezi Shakespeareu duguju ne samo uživanje u njegovim izvrsnim djelima i slavu koju je donio svomu narodu, nego i mnoge kovanice za koje se vjeruje da ih je upravo on skovao, a koje su i u današnje vrijeme u svakodnevnoj uporabi.
Time se bavila Jennifer Vernon u svome članku objavljenom u časopisu National Geographic u travnju godine 2004. Neke od tih kovanica i fraza upotrebljavaju se u istome značenju kao što ih je upotrebljavao i Shakespeare, dok su neke, nakon što su izvučene iz konteksta drame, poprimile sasvim novo značenje. Jedan od primjera promjene značenja jest i fraza “sweets to the sweet” koja u današnje vrijeme nosi ljubavnu konotaciju, dok ju je u originalu Hamletova majka koristila pri opisu cvijeća prigodom pogreba.
Evo još nekih od fraza koje je u engleski jezik uveo baš Shakespeare:
-
- Eaten out of house and home
- Pomp and circumstance
- Foregone conclusion
- Full circle
- The makings of
- Method in the madness
- Neither rhyme nor reason
- One fell swoop
- Seen better days
- It smells to heaven
- A sorry sight
- A spotless reputation
- Strange bedfellows
- The world’s (my) oyster
Unatoč svemu tome, mnogi znanstvenici se ne slažu da je upravo Shakespeare skovao sve termine i kovanice koji mu se pripisuju. Naime, pretpostavlja se da su neki od njih živjeli i prije njega, ali ih je Shakespeare prvi koristio u dramama, pa su u pisanome obliku sačuvani upravo iz njegova pera. Osim toga, tvrdi se da je rječnik u kojemu je najviše takvih riječi i izraza pripisano Shakespeareu, znameniti Oxford English Dictionary, previše naklonjen Shakespeareu te mu je sklon pripisivati i ono što nije njegova zasluga. Ti znanstvenici, na čelu s Jonathanom Hopeom sa Sveučilišta u Glasgowu, tvrde da su sastavljači toga rječnika najpažljivije proučavali upravo njegova djela pa su mnoge riječi koje bi se mogle naći i kod drugih njegovih suvremenika pripisivali isključivo njemu.
No, Shakespeareu se ipak ne može osporiti to da je zahvaljujući širokoj popularnosti, čitanosti i izvođenosti svojih djela kroz stoljeća pridonio popularizaciji tih riječi i termina. A ako mu se može osporiti to da je riječi doista sam kovao, ne može mu se osporiti briljantno igranje riječima, uključujući korištenje imenica u funkciji glagola ili stvaranje novih riječi kreativnim i gotovo genijalnim korištenjem prefiksa i sufiksa ili spajanjem dviju poznatih riječi kako bi dobio riječ s potpuno novim značenjem. Ono što kod njega zadivljuje nije činjenica stvaranja novih riječi, nego mogućnost osvježavanja riječi tako što joj se pridaje u potpunosti novo značenje i tako što se značenjski već normirane riječi stavlja u potpuno novo okružje, čime im se značenje mijenja.
Zahvaljujući takvom snažnom jezičnom utjecaju, Shakespeareu su s vremenom pripisivane i riječi i fraze za koje se pouzdano zna da su bile korištene i prije njega. Riječ je o frazama koje je Shakespeare možda popularizirao, no unatoč tomu mu se one ne mogu pripisati. Navest ćemo neke od njih:
-
- All that glisters (glistens) is not gold
- To knit one’s brow
- Cold comfort
- (To) give the devil his due
- To play fast and loose
- Till the last gasp
- Laughing stock
- Fool’s paradise
- In a pickle
- Out of the question
- The long and the short of it
- It’s Greek to me
- It’s high time
- The naked truth
Autor teksta: Zvonimir Bulaja
