U četvrtak, 22. travnja 2021. obilježit će se Dan hrvatske knjige i 500 godina od prvoga izdanja “Judite” te 121 godinu od osnutka Društva hrvatskih književnika.
Odlukom Hrvatskog sabora iz 1996. godine, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića i njegovo djelo “Judita” dovršeno u Splitu 22. travnja 1501. godine.
Od 1997. godine, u organizaciji Društva hrvatskih književnika i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, dodjeljuju se godišnje nagrade Dana hrvatske knjige, tj. „Judita“ – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, „Davidias“ – za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini, te „Slavić“ – za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac.
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus, 1450-1524) nazvan je „ocem hrvatske književnosti“ zbog svojega epa Judita, prvoga hrvatskoga epa na narodnom jeziku, to jest prema Danteovu uzoru na “otmjenom pučkom jeziku” (volgare illustre). Ispjevao ga je godine 1501., a bio je prvi put tiskan u Mlecima 13. kolovoza 1521. godine.
Puni njegov naslov glasi: Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena. Judita sadrži 2126 dvanaesteraca u šest poglavlja. Glavni lik djela istoimena je biblijska junakinja koja spašava svoj narod od velike pogibelji, čime je autor želio osnažiti rodoljubni zanos vlastitoga naroda koji je u to doba bio izložen velikoj opasnosti najezdom osmanlija.
