Daniel Defoe, najznačajniji engleski književnik 18. stoljeća, osnivač modernog engleskog romana, ali i »otac modernog novinarstva« rodio se 1660. godine u Londonu, dakle godine koja se okvirno uzima kao kraj engleske renesanse. Otkriveni su novi kontinenti, znanost je promijenila sliku svijeta (Kopernik) i počela je intenzivna kolonizacija koja je dovela do procvata trgovine.
Točan datum njegova rođenja ne znamo. Znamo da mu je otac bio mesar James Foe. Sa trideset i pet godina Daniel je prezimenu nadodao »De«, što se dodavalo prezimenima tadašnjih aristokrata. Već njegovo rano djetinjstvo obilježili su burni događaji. Kad je imao samo pet godina, u Londonu je epidemija kuge ubila 100.000 ljudi. Dobrovoljci, nazvani »sakupljači« kružili su Londonskim ulicama gurajući kolica i uzvikivali: »Bacite nam vaše mrtvace!«. Godinu dana kasnije izbio je veliki požar koji je do temelja uništio pola Londona. Sreća u nesreći je bila da je vatra »dezinficirala« žarista epidemije i kuga je prestala. Pokazalo se, eto, da i takvi na prvi pogled nesretni događaji imaju i svoju dobru stranu – misao koja će vrlo često prolaziti kroz glavu Robinsona Crusoa na njegovom otoku.
Od trinaeste godine školovao se u Akademiji velečasnog Charlesa Mortona te naučio latinski, grčki, španjolski, francuski, nizozemski i talijanski jezik. Prenemirnog duha da bi se odlučio za svećeničku službu, 1684. godine je oženio bogatu nasljednicu Mary Tuffley (koja mu je kasnije rodila sedmero djece) i počeo se baviti trgovinom. Na veliko trguje duhanom, vinom i čarapama, te puno putuje Engleskom.
Osim trgovine, u kojoj je bio promjenjive sreće, pa je dva puta i bankrotirao, njegovi životni interesi su bili politika i pisanje. Prvo objavljeno djelo mu je poetski spjev Čistokrvni Englez iz 1701. godine, napisan u čast kralja. Već iduće godine objavljuje spjev Najkraći postupak sa otpadnicima u kojem se zalaže za vjersku toleranciju. U tom spjevu ironično piše da sve vjerske neistomišljenike treba jednostavno objesiti. Vlasti su prozrele ironijsku oštricu i Daniela strpale u zatvor. Neko vrijeme bio je zavezan za stup srama, što je bilo uobičajeno moralno kažnjavanje u ono doba. Međutim, na stupu srama Defoe je doživio trijumf. Umjesto da ga prolaznici gađaju trulim voćem i povrćem, što se očekivalo da će učiniti, obasuli su ga cvijećem. No to nije bio kraj njegovog bavljenja politikom. Uskoro pokreće časopis Review, u kojem deset godina objavljuje članke društvene, političke i religiozne tematike. Bavio se i špijunažom u politički osjetljivom vremenu kad su Engleska i Škotska 1707. stupile u Uniju, koju je svesrdno zagovarao.
U povijesti književnosti ostat će zabilježen kao romanopisac (Memoari viteza, Kapetan Singleton, Moll Flanders, Pukovnik Jack, Roxana) ali prvenstveno kao pisac jednog od najpoznatijih svjetskih romana Robinson Crusoe, koji je u dva dijela objavljen 1719. godine.
Umro je 1731. godine u Londonu.
dr. sc. Diana Zalar
